Umjetnost

Kroz godine aromaterapeutskog djelovanja uvjerio sam se kako mirisi mogu biti velika pomoć u liječenju, a brojna istraživanja pokazala su kako direktno mogu utjecati i na ublažavanje simptoma, bolova i ubrzanje izlječenja kod brojnih bolesti. I dok s jedne strane određeni mirisi utječu na tijelo (olakšavaju glavobolju, umanjuju stres, pomažu kod problema sa spavanjem, djeluju kao afrodizijaci), oni bude i određena sjećanja/emocije. No krenimo redom…

Počeci upotrebe mirisa sežu u naj­dalju prošlost čovječanstva. Svi su stari narodi pridavali veliku važnost blagotvornom utjecaju mirisa. Mirisima su bili ispunjeni i hramovi i domovi, sveti i svakodnevni trenuci. Drevna snaga mirisa i njihov utjecaj na sve razine funkcioniranja ljudskog bića i danas jednako zadivljuju.

Danas sa sigurnošću možemo tvrditi kako su mirisi i emocije povezani do nevjerojatnih razmjera: dovoljno je da nam netko spomene određeni miris te da nas trenutno preplave određeni osjećaji. Više provedenih istraživanja pokazalo je kako mirisi imaju veći udio u emocionalnom sjećanju nego slike i zvukovi. Mirisi su snažni emotivni stimulansi koji imaju značajnu ulogu u svakodnevnom životu, od zavođenja u privatnom životu do marketinških manipulacija – većina marketinške komunikacije, čak 83%, fokusirana je na osjetilo vida, a ipak ono što osjetimo mirisom ili čak ono sto čujemo ima veći utjecaj na naše raspoloženje i emocije od ijednog drugog osjeta.

Umjetnost i mirisi?


Iako živimo u svijetu mirisa, miris nije uobičajen umjetnički medij i motiv. Tek od nedavno suvremena umjetnost počinje negirati Hegelovu tezu da se „osjetljivost za umjetnost odnosi samo na dva teoretska osjeta, osjet vida i sluha, dok miris, okus i dodir ostaju isključeni iz umjetničkog uživanja“. Odnos umjetnosti i mirisa intenzivirao se zahvaljujući avangardnim umjetničkim pokretima 20. stoljeća: dadaizmu, nadrealizmu i uglavnom futurizmu.

Umjetničko istraživanje potaknuto mirisom vrlo je složen i zahtjevan proces jer je u osnovi subjektivan i promjenjiv; mijenja se od osobe do osobe. No ipak, medijem kao što je miris možemo evocirati uspomene i emocije, ali i progovoriti o društvenim problemima ili ispripovijedali priču o nama i drugima.

Unatoč svojoj krhkosti i prolaznosti od 2011. godine uživam u tom neuhvatljivom mediju koji u nama na tako različite načine ostavlja svoj trag…

Saša Radulović (iz životopisa)


LISTOPAD/STUDENI 2011.

surađuje s Tifološkim muzejom u Zagrebu za koji kreira 7 mirisa za stalnu izložbu “Tamna soba” (iz medija: “Tamna soba od sada ima mirisni zid koji se sastoji od 7 mirisa koje „odašilju“ predmeti od terakote aplicirani na zid. Mirisi i eterična ulja kakaa, kave, lavande, ružmarina, lovora, limuna i cimeta aplicirana su na predmete od terakote te omogućuju posjetitelju da dodirom (odnosno mirisanjem prstiju) upozna svakodnevne mirise na drugačiji način tj. bez prisutnosti vizualnog podražaja. U osmišljavanju mirisnog zida ostvarili smo suradnju s aromaterapeutom, koji je koncipirao mirisni zid s obzirom na naše potrebe.”)



24. – 28. TRAVNJA 2012.

na 13. međunarodnom festivalu studentskog kazališta i multimedije Test!, u Zagrebu, mirisno animira prostor SC-a. Iz medija: “Prostor SC-a pretrpio je dvadesetak godina transformacije u postapokaliptični okoliš, ali ne treba se prepustiti strahu i predrasudama. Kreacija aromaterapeuta Saše Radulovića (Anias de Moras) spremna je kako bi sve prisutne stavila na iskušenje ne bi li i čulom mirisa osjetili otvaranje apokalipse spolova u umjetnosti.”

23. OŽUJKA 2013.

drži predavanje na temu “Miris kao marketinško oruđe 21. stoljeća” na 20. međunarodnom sajmu kozmetike Cosmetic News 2013. te do 24. ožujka 2014. sudjeluje na seminarima aromaterapije i kozmetologije (Opatija)



OŽUJAK/TRAVANJ 2014.

ostvaruje drugu po redu suradnju s Tifološkim muzejom u Zagrebu za koji kreira novih 7 mirisa za stalnu izložbu “Tamna soba”

LISTOPAD 2015. – SIJEČANJ 2016.

organizira i vodi osam Zvučno-olfaktornih programa (zajednička suradnja – udruga Anias de Moras i zvukoterapeut Leo Novosel, Zagreb)



1. – 13. PROSINCA 2015.

Kroz proces pretvaranja organskog otpada u nove materije, autor otkriva najmoćniji i najbrži okidač poznat ljudskoj vrsti – miris. Odbačeno autor transformira u miris. Osjetilo njuha u umjetničkim instalacijama i performansima, najmanje je istraženo od svih 5 (ili 6) osjetila, a njihova je uloga u svakodnevnom životu nezamjenjiva – miris ubija, liječi, omamljuje, sedira, energizira, veseli, tjera na plač i destruktivna stanja, stimulira apetit, upozorava na opasnost, detektira bolest i kraj životnog ciklusa…mirisi asociraju prošla iskustva.